– U Nastavku našeg današnjega članka govorićemo o jednoj ispovijedi, jedne žene iz Beograda. Kada premine jedan od partner, pri tome mislimo na supruga, u većini situacija njegovu penziju naslijeđuje njegova supruga. Međutim, u jako malom broju slučajeva dese se neke nepredviđene situacije…..
Prošle jeseni dogodio se razoran događaj u Beogradu kada se žena suočila s preranom smrću svog supruga uslijed iznenadnog srčanog udara. Međutim, ova već tragična situacija dobila je neočekivani obrat kada je otkriveno da je njezin suprug bio upleten u tajnu vezu s drugom ženom tijekom njihova braka. Ova žena, koja je kasnije postala poznata kao njegova ljubavnica, s njim je dobila dijete, što je šokiralo cijelu obitelj. Kako navode Novosti, najviše je iznenadilo to što je suprug zakonski priznao dijete.
Nakon prerane smrti svog supružnika, supruga se suočila s dubokom tugom i kasnijim poteškoćama koje su pratile ovu nepredviđenu tragediju. Zanimljivo je da je samo nekoliko mjeseci kasnije donijela hrabru odluku da formalno podnese zahtjev za obiteljsku mirovinu od Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO) u ime svoje dvoje uzdržavane djece, čiji su očevi njezin pokojni suprug. Nažalost, supruga je u trenutku prepričavanja ovog narativa ostala u neizvjesnosti oko presude po njenom zahtjevu za mirovinu Fonda PIO.
Unatoč tome, unutar tog vremenskog okvira, postala je upućena u otkriće koje je dodatno pojačalo njezinu nevolju – otkrila je da je ljubavnik njezinog supruga već primao obiteljsku mirovinu za svoje potomstvo, status koji je njezin pokojni suprug propisno priznao. U ovom osebujnom i emotivno izazovnom trenutku, supruga je zatražila pomoć Fonda PIO kako bi razjasnila situaciju i shvatila razlog zbog kojeg je suprugova ljubavnica dobila obiteljsku mirovinu, dok na vlastiti zahtjev ostaje bez odgovora.
- Situaciju su rasvijetlili u Fondu PIO, koji su dali svoje mišljenje. Istaknuli su da, sukladno zakonskim propisima, bračni drug koji tijekom cijelog braka nije znao za izvanbračnu zajednicu svog partnera ne može osporiti ljubavniku pravo na mirovinu za svoje dijete. Ovo se pravo dodjeljuje na temelju strogih zakonskih preduvjeta, bez obzira na djetetov legitimitet, pod uvjetom da su ispunjeni posebni uvjeti. Ovdje predstavljen narativ služi kao jasna demonstracija kako životne složenosti i poteškoće mogu nastati nakon nepredviđene tragedije.
Osim hvatanja u koštac s emocionalnim previranjima zbog gubitka voljenog supružnika i oca, obitelj se mora kretati kroz zamršenu mrežu pravnih stvari i birokratskih procesa, koji se ponekad mogu činiti zamršenim i nepravednim. U Srbiji se pravo na obiteljsku mirovinu ne odnosi samo na bračne drugove. Zakonom je propisano da to pravo može ostvariti i izvanbračni drug uz određene uvjete. Naime, izvanbračni partner može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako je veza s umrlom osobom trajala najmanje tri godine ili ako imaju zajedničko dijete. Važno je napomenuti da ovo pravo nije automatsko; umjesto toga na zahtjev izvanbračnog druga pokreće se izvanbračni postupak radi utvrđivanja valjanosti zajednice.
Dodatno, prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu potrebno je priložiti pravomoćnu sudsku odluku kojom se potvrđuje postojanje ovog partnerstva. Osim bračnog i izvanbračnog druga, mirovinu mogu naslijediti i drugi srodnici umrle osobe, uz ispunjavanje posebnih uvjeta. Da bi stekao pravo na mirovinu, preminuli član obitelji mora imati najmanje pet godina staža osiguranja i ispunjavati određene uvjete ili je već bio primatelj mirovine. Sukladno zakonskim propisima, pravo na nasljeđivanje mirovine imaju osobe koje su razvrstane u članove obitelji.
U skladu sa zakonima koji uređuju obiteljske odnose priznaju se i štite bračni i izvanbračni drugovi. Predmetno pravo odnosi se na svu djecu, bez obzira na okolnosti rođenja, jesu li rođena u braku ili izvan njega, te jesu li usvojena. Osim toga, ovo pravo imaju i pastorčad koju je pokojnik materijalno uzdržavao, kao i unuci, braća i sestre te druga djeca koja nemaju roditelje ili imaju roditelje koji su potpuno nesposobni za njih, a uzdržavali su pokojnika. član obitelji za podršku.
Preminuli je pružao podršku roditeljima, uključujući oca, majku, očuha, maćehu i posvojitelje, koji su svi bili korisnici njihove pomoći. Svrha ovog zakona je ponuditi ekonomsku pomoć rodbini preminule osobe, s namjerom da se olakša njihova financijska situacija nakon smrti voljenog člana obitelji. Prema riječima odvjetnika Vladana Jevtića, izvanbračna i izvanbračna djeca ne mogu ostvariti obiteljsku mirovinu prije ostavinske rasprave.
Dodatno, Fond PIO nije u mogućnosti niti jednom korisniku osigurati obiteljsku mirovinu do ostavinska odluka postaje pravomoćna. Jevtić za Novosti pojašnjava da bi, teoretski, izvanbračno dijete moglo pokrenuti i završiti ostavinski postupak isključivo na temelju rodnog lista djeteta i očeve smrti, bez potrebe za otkrivanjem cjelokupne imovine i svih nasljednika.
Prema njegovim riječima, u području nasljednog prava postoji striktno načelo prema kojem sva imovinska ili nasljedna prava koja se naknadno otkriju, poput mirovine, mogu zahtijevati zakoniti nasljednici u bilo kojem trenutku. Posljedično, pojedinci koji iz bilo kojeg razloga nisu mogli sudjelovati u ostavinskom postupku imaju pravo tražiti dodatnu naknadu i pravičnu raspodjelu imovine i prava. Prema njegovoj izjavi, udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 53. godine života. Alternativno, može ostvariti pravo ako postane potpuno nesposobna za rad prije smrti korisnika ili osigurane osobe ili u roku od jedne godine od datuma smrti.
Nadalje, ako udovica ima djecu iz izvanbračne zajednice koja ispunjavaju uvjete za obiteljsku mirovinu i ona ispunjava roditeljske dužnosti, također ima pravo na mirovinu. U konkretnom scenariju, ako su zakonski nasljednici nepravedno lišeni svojih prava, imaju mogućnost zatražiti dodatna ostavinska rješenja putem suda i javnog bilježnika, pod uvjetom da je osnovno rješenje već doneseno. Prema riječima odvjetnika Jevtića, Fond PIO nije ovlašten davati obiteljsku mirovinu bilo kojem od nespornih zakonskih nasljednika bez ostavinske odluke, jer na to nema pravo na temelju svoje procjene nasljednika.
Prema riječima Jevtića, on se posljednjih godina susreo sa brojnim sličnim slučajevima, au svakom slučaju su supruga i djeca bili svjesni postojanja vanbračnog djeteta. Naglašava da se pitanja koja se tiču nasljednika i nasljednih prava u pravilu rješavaju ekspresno. Prema riječima odvjetnice, djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu do navršene 18. godine života ili do završetka akademskog studija, au slučaju smrti roditelja do 26. godine života.
Prema riječima Jevtića, podjelom mirovine svakom djetetu se osigurava pravičan dio. No, valja napomenuti da primatelj mirovine može biti i bračni drug, ali samo ako je nezaposlen. To je zbog činjenice da se bračni drug smatra zakonskim nasljednikom nakon smrti ostavitelja. Dodatno se navodi da se obiteljska mirovina izračunava na temelju postotka mirovine koju je primao umrli korisnik prije smrti. U slučajevima kada obitelj ima četiri ili više članova, iznos mirovine utvrđuje se u iznosu od 100 posto, a dijeli se na sve članove obitelji na jednake dijelove.