Ozbiljne zdravstvene posljedice mogu nastati kada pojedinac doživi moždani udar, jer to ukazuje na nedostatak kisika u određenom području mozga. Stoga je brza i učinkovita reakcija, uz hitnu medicinsku intervenciju, od iznimne važnosti.
Dolje je nekoliko preporučenih mjera za pomoć osobama koje su pretrpjele moždani udar: Prepoznavanje znakova: Ključno je prepoznati znakove koji mogu ukazivati na moždani udar.
Ovi znakovi uključuju iznenadnu pojavu slabosti ili utrnulosti u licu, ruci ili nozi, osobito na jednoj strani tijela. Osim toga, ne smiju se zanemariti simptomi kao što su zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju, oštećenje vida, gubitak ravnoteže, vrtoglavica ili nagla i intenzivna glavobolja. U slučaju da primijetite ove simptome, nužno je odmah kontaktirati Hitnu pomoć na broj 911.
Brzo djelovanje je od iznimne važnosti. Dajte prioritet disanju i svijesti: Poduzmite hitne mjere kako biste procijenili disanje pojedinca i razinu svijesti dok čekate medicinsku pomoć. Ako je potrebno, pokrenite potrebne korake za oživljavanje. Imperativ je da se suzdržite od premještanja pojedinca osim ako nije u neposrednoj opasnosti. Umjesto toga, usredotočite se na to da im pružite udobnost i mir, a pritom osigurajte da im dišni putovi ostanu neometani. U slučaju praćenja stanja, bitno je pružiti sigurnost i društvo pojedincu, osigurati mu stanje svijesti i smirenost do dolaska hitne medicinske pomoći.
Ključno je suzdržati se od primjene bilo kakvih lijekova prije dolaska medicinskog osoblja. Treba naglasiti da tehnike poput uboda iglom nisu dobile nikakvu podršku niti su dokazane kao učinkovite u liječenju moždanog udara. Radije se pridržavajte sljedećih smjernica i poslušajte savjete zdravstvenog stručnjaka. Brz i točan odgovor ima potencijal spasiti živote i ublažiti trajne posljedice moždanog udara.
BONUS TEKST :
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara: ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar događa se kada ugrušak začepi arteriju, sprječavajući protok krvi. To se može dogoditi zbog tromboze, gdje se ugrušak stvara u oštećenoj arteriji koja opskrbljuje mozak, ili embolije, gdje ugrušak s drugog mjesta putuje kroz krvotok i blokira cerebralnu arteriju. Ishemijski moždani udari čine približno 85% svih moždanih udara.
S druge strane, hemoragijski moždani udari čine oko 15% slučajeva. Do njih dolazi kada krvna žila pukne, uzrokujući prodor krvi u okolno tkivo. To može rezultirati intracerebralnim hematomom, gdje se krv izlijeva u moždano tkivo, ili subarahnoidnim krvarenjem, gdje krv ulazi u prostor cerebrospinalne tekućine oko mozga. Ateroskleroza stoji kao primarni krivac iza oštećenja nanesenih krvnim žilama u mozgu, što u konačnici rezultira moždanim udarom.
Ova bolest potiče nakupljanje masnih naslaga, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari unutar stijenki krvnih žila, što dovodi do njihovog suženja, začepljenja i/ili slabljenja. Posljedice moždanog udara su teške, sa značajno visokom stopom smrtnosti. Dodatno, dvije trećine osoba koje pretrpe moždani udar doživi neki oblik neurološkog oštećenja, dok jedna trećina ostane trajni invalid, oslanjajući se isključivo na tuđu pomoć.
