U slučaju da vam još nisu jasni razlozi zašto ne udarati djecu, evo ključnog objašnjenja zašto to u potpunosti treba izbjegavati. Kada se suoči s prijetećim ili uvredljivim situacijama, kao i fizičkim ozljedama, tijelo reagira otpuštanjem grupe hormona koji se nazivaju glukokortikoidi u krvožilni sustav.
Ovi hormoni, poznati kao “hormoni stresa”, ključni su u aktiviranju urođene reakcije “bori se ili bježi” kada se suočimo s napadom. Proces razvoja je kompliciran i zahtijeva značajan fizički napor. Posljedično, kada su djeca u društvu svojih roditelja, posebice majki, ti se hormoni ne izlučuju u njihov krvotok. To služi kao prirodna zaštita za zaštitu djetetova tijela u razvoju od dodatnog stresa.
Ako roditelj postane izvor stresa, djetetova fiziološka reakcija ne registrira nasilje nad samim sobom kao opasno do određene dobi. U suštini, dijete ne doživljava stres jer ga doživljava kao običan aspekt svog procesa sazrijevanja, što i treba biti. Kada se pojedinac odgaja s uvjerenjem da su nasilje i agresija inherentne fiziološke norme, njihova putanja kao odrasle osobe postaje predmet razmatranja. Način na koji se snalaze u različitim aspektima života ovisi o ovom temeljnom uvjerenju.
Dijete, kao odgovor, može zauzeti poziciju agresora ili se naći podvrgnuto viktimizaciji. Ključno je priznati da kada primjenjujemo fizičko nasilje nad djecom, u biti oblikujemo njihovu buduću putanju. U slučaju da ste prisiljeni nanijeti tjelesnu ozljedu svom djetetu, od iznimne je važnosti priznati postojanje problema i proaktivno potražiti pomoć obučenog stručnjaka za rješavanje i ispravljanje situacije. Vjerojatno je da ste se tijekom vlastitog odrastanja susreli sa sličnim zlostavljanjem, a prekidanje ovog obrasca može zahtijevati stručno vodstvo psihologa. Ozbiljnost i značaj ove teme ne treba podcijeniti, a naša iskrena želja je da nasilje u obitelji jednog dana bude univerzalno osuđeno u našem društvu. Dodatni sadržaj: Rekreirana rečenica:
Dodatni materijal: Digitalna era u kojoj živimo učinila je tehnologiju neizostavnim aspektom našeg svakodnevnog postojanja. S inovacijama u rasponu od mobilnih uređaja do automatiziranih domova, način na koji komuniciramo, djelujemo, stječemo znanja i uživamo je revolucionariziran. Ipak, usprkos brojnim prednostima koje nudi tehnologija, kao što su ubrzana komunikacija i poboljšana produktivnost, ona nam također predstavlja složene prepreke i etičke teškoće koje zahtijevaju kolektivno rješavanje. Digitalni jaz predstavlja značajnu prepreku u današnjem društvu. Unatoč globalnom dosegu Interneta i njegovom potencijalu da omogući pristup bogatstvu informacija i izvora, još uvijek postoje prepreke koje ograničavaju ravnopravno sudjelovanje. Te prepreke, koje obuhvaćaju društvene, ekonomske i geografske čimbenike, ometaju sposobnost svih pojedinaca da u potpunosti iskoriste prednosti tehnologije. Dok pojedinci u razvijenim zemljama uživaju široko rasprostranjen pristup internetu i koriste se digitalnim alatima, milijuni ljudi u manje razvijenim regijama i dalje su offline, pogoršavajući jaz između imućnih i onih u nepovoljnom položaju. Kako tehnologija postaje sve prisutnija, pitanje privatnosti podataka postaje sve važnije.
Velike tehnološke tvrtke prikupljaju ogromne količine osobnih podataka od korisnika putem pametnih uređaja, platformi društvenih medija i drugih kanala. To izaziva zabrinutost oko zaštite privatnosti i osiguranja sigurnosti podataka, osobito kada postoji mogućnost zlouporabe ili neovlaštene prodaje tih podataka vanjskim subjektima bez znanja ili dopuštenja korisnika. Tržište rada i gospodarske strukture pod znatnim su utjecajem napretka tehnologije. Automatizacija i umjetna inteligencija revolucionirali su poslovne prakse i doveli do razvoja inovativnih industrija. Međutim, ovaj je napredak također rezultirao premještanjem poslova unutar tradicionalnih sektora. Kao rezultat toga, postaje ključno baviti se potrebama obrazovanja i osposobljavanja radne snage kako bi se pripremili za buduće tehnološke zahtjeve. Dodatno, provedba socijalne politike može pomoći u ublažavanju negativnih posljedica ove prijelazne faze. Naše mentalno blagostanje i društvene veze pod utjecajem su tehnologije. Pretjerano korištenje pametnih telefona i platformi društvenih medija može rezultirati ovisnošću, kao i osjećajima tjeskobe i depresije.
Iako nam tehnologija omogućuje da ostanemo povezani s pojedincima diljem svijeta, ona također može spriječiti razvoj značajnih i ispunjavajućih osobnih odnosa. Potencijal tehnologije za rješavanje globalnih problema poput klimatskih promjena, zdravstvenih problema i ekonomske nejednakosti doista je golem. Uvođenjem inovacija poput obnovljivih izvora energije, telemedicine i digitalnih obrazovnih platformi, tehnologija može odigrati ključnu ulogu u rješavanju ovih izazova i poticanju svijeta koji je i održiv i pravedan.
Ukratko, naše je društvo duboko pod utjecajem tehnologije, što zahtijeva promišljeno razmatranje i kontrolu kako bi se optimizirale njezine prednosti, a istovremeno ublažili njezini nedostaci. Imperativ je da tehnološki napredak iskoristimo na način koji potiče inkluzivnost, štiti privatnost, promiče ekonomsku jednakost i daje prioritet mentalnom zdravlju.
