U domenu društvenih medija, možemo naći mnoštvo informacija koji kruže o tome kako izgraditi jeftinu kuću, vikendicu ili ljetnu kuhinju. Sve što je potrebno je dašak kreativnosti, spremnost za marljiv rad i voila! Možete imati sklonište koje možete nazvati svojim. Dozvolite mi da podelim sa vama jednu zadivljujuću priču koja potiče iz Srbije, koja ilustruje upravo ovaj pojam.
Srdačna priča o Milanu i Nadi, porodici Đupov iz Šapca, koji su se hrabro opredelili da u susednom selu od slame i blata sagrade tradicionalnu i ekološku nastambu, a potom prihvatili rustikalni način života, donela je neizmernu radost Srbiji.
U 2017. svjedočio je izvanredan poduhvat odlučnog i marljivog para koji se usudio da izgradi svoj dom iz snova, uz neprocjenjivu pomoć svojih prijatelja na mobi. Sama veličina ovog poduhvata koji izaziva strahopoštovanje obuhvatila je fizičku izgradnju stana od 120 kvadratnih metara, a sve je to bilo moguće u okviru budžeta od 20.000 evra. Pohvale vrijedna posvećenost koju je pokazao ovaj marljivi par izazvala je široko priznanje onih koji su imali sreću da vide njihovo izvanredno postignuće.
Radoznalost je izazvala čitaoce koji su bili opčinjeni drevnom tehnikom gradnje koju su koristili naši preci u Srbiji, željno iščekujući otkrivanje Milanove i Nadine završene kuće.
Pri ulasku u rezidenciju porodice Đupovac, ja, zajedno sa brojnim posjetiocima, nisam mogao a da ne uzviknem: “Kakav osvježavajući dašak zraka pruža ova kuća!” Izvanredna upotreba prirodnih materijala u izgradnji zidova, krova i poda stvara ambijent netaknutog, čistog zraka koji kao da prožima svaki kutak i pukotinu. Miris drveta dodatno poboljšava senzorno iskustvo, dok temperatura u unutrašnjosti ostaje konstantno prijatna. Ovaj prvi utisak podelio je i Nenad Blagojević iz Priča sa doša, koji je imao privilegiju da poseti porodicu Đupovci i njihovo izuzetno prebivalište. U svom iskazu, opisao je svoj boravak kao okrepljujući i revitalizirajući. Nada (43) i Milan (40), farmaceut, odnosno profesor fizičkog vaspitanja, zajedno sa svoja dva sina i ćerkom, navikli su se na ovo „prirodno“ okruženje nakon što su prethodnu zimu proveli u kući od slame. Donijeli su odluku da se ovdje usele početkom 2018. godine.
Kada se pojavila vest o izuzetnom izboru porodice Đupovci da izgradi rezidenciju u Jevremovcu kod Šapca, ubrzo je zainteresovala javnost. Za razliku od brojnih savremenih stanova, ova kuća ima upečatljiv ugao krova od 45 stepeni, koji garantuje oticanje snega i kiše bez napora.
U ranim fazama pojavila su se brojna pitanja koja su uključivala pitanja poput: “Da li bi mogli vršiti iskopavanje za bazen?” i “Šta je razlog za odsustvo uobičajenog uzorka trake u temeljima njihove kuće?” Nadalje, izražena je zabrinutost u vezi sa mogućnošću curenja vode sa slamnatog krova i rješavanja nagomilanog snijega na krovu.
Čini se da je kolektivno pamćenje previdjelo činjenicu da su ljudi nekada živjeli u zdravijim betonskim kućama, koje su bile isplativije u odnosu na današnje stanove od cigle i betona.
Po dolasku bala slame, znatiželjnici su se raspitivali da li pravimo šupu. Međutim, kada se dimnjak materijalizovao, postalo je evidentno da gradimo stambeni objekat. Početak izgradnje je bio u aprilu 2017. godine, a kulminaciju je dostigao dolaskom Nove godine. Pre toga, naše mesto stanovanja se nalazilo u Šapcu, u stanu koji se nalazio usred simfonije galame. Užurbani ambijent kafića, užurbanih parkinga i gomile ljudi neprestano nas je obavijao, dok se Nada prisjeća Priče s dušom.
Hvateći sunčevu energiju, solarni paneli im pružaju pouzdan izvor električne energije. Za grijanje vode koriste kolektore i oslanjaju se na bunar kao izvor vode. Sistem grijanja radi na tehnologiji na drva, a po nacrtu organizacije “Uzume” iz Francuske konstruisali su peć, koja liči na raketnu peć.
Impresivno, svega tri kubna metra drva omogućila su dovoljno grijanja do sredine februara ove godine. Iako nema televizora, pristup kompjuteru i internet konekcija je lako dostupna. Kulinarska ponuda je vješto napravljena koristeći pećnicu na drva i plinski štednjak. Ukupne površine od 120 kvadratnih metara, kuća obuhvata 52 kvadrata u prizemlju i na spratu, zajedno sa zatvorenom verandom od dodatnih 16 kvadratnih metara.
Naši roditelji su bili skeptični prema nekonvencionalnom načinu gradnje, jer je bio u suprotnosti sa tradicionalnom praksom u Srbiji. Međutim, Đupovčani su hrabro prihvatili promjene i krenuli na novi početak.
Milan i Nada se slažu oko radosti života na selu. Ne žale što su napustili grad, iako priznaju da postoje neka ograničenja za korištenje solarnih panela za struju. Jedno od takvih ograničenja je nemogućnost napajanja više uređaja istovremeno zbog povremenih nestanka struje. Međutim, pronašli su jednostavno rješenje za ovu neugodnost tako što su napravili raspored svojih aktivnosti. Osim toga, instalirali su baterije za pohranjivanje viška električne energije, osiguravajući da imaju 15-dnevno napajanje kao rezervu. Njihov prelazak na seoski život također je uticao na njihove obrasce spavanja. Tokom zimskih mjeseci sada se bude i ranije odlaze na spavanje, što je u skladu sa njihovim prirodnim biološkim satovima. Ovo je oštar kontrast u odnosu na grad, gdje ih jako svjetlo drži budnima do kasno u noć.
Dio prostranog zemljišta od 11 hektara izdvojen je za uređenje bašte, a porodica planira nabaviti kokoške, pa čak i škampe. Djeca su bez napora prešla u seoski način života, u potpunosti prigrlivši okrepljujući, čisti zrak i uživajući u vremenu provedenom na imanju. Najstariji sin sada pohađa seosku školu, potpuno uranjajući u živu seosku atmosferu. Nada kaže da je njihov glavni cilj bio upoznati svoju djecu sa čudima prirode, bujnim šumskim okruženjem i prednostima zdravog okruženja.
U mladosti sam često s ocem odlazio na Cer, zemlju koja vrvi prostranim poljima i bujajućim šumama. Bila je moja žarka želja da svom potomstvu prenesem isto poštovanje prema prirodi. Kada sam napravila pauzu u svojim profesionalnim nastojanjima da brinem o svom novorođenčetu, našla sam dovoljno vremena za razmišljanje i introspekciju. Palo mi je na pamet da su djeca koja žive u gradovima lišena istinske radosti. Užarena ljeta donosila su im nelagodu, dok ih je izostanak zimskih aktivnosti ostavio bez zabave. S druge strane, naše selo je našoj djeci dalo prostrano vlastito dvorište, dajući im priliku da njeguju svoje životinje. Štaviše, stekli bi mudrost uzgoja biljaka i ponovo se povezali sa naslijeđem predaka, kako Nada tako gorljivo objašnjava.
Kako bi postigli samodovoljnost u teškim periodima i stekli veštine u stočarstvu, doneli su odluku da prođu obuku. Uprkos svemu, i Nadu i Milana je zajednička želja da se nakratko prisete prošlosti.
