Candida, poznata vrsta gljivice uz porodice kvasca, prirodno je prisutna u malim količinama u ljudskom tijelu, posebno u ustima i crijevima, gdje pomaže u varenju i apsorpciji hranljivih materija. Međutim, prekomjerni rast kandide može dovesti do raznih zdravstvenih problema. U takvim slučajevima, kandida može oštetiti crijevne zidove, ući u krvotok i osloboditi toksične tvari, što rezultira sindromom curenja crijeva i kandidijazom. Ovo stanje, poznato kao infekcija kandidom, može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući probavne probleme i osjećaj depresije.
Candida infekcija može zahvatiti gotovo bilo koji dio tijela, manifestirajući se različitim simptomima kao što su gljivične infekcije kože i noktiju, umor, probavni problemi, autoimuni poremećaji, poteškoće u fokusiranju, promjene raspoloženja i kožna stanja. Simptomi kao što su infekcije vagine ili urinarnog trakta, svrbež u rektalnom ili vaginalnom području, teške alergije ili svrbež uha također mogu biti povezani s kandidom. Uz to, snažna žudnja za šećerom i ugljikohidratima može biti povezana s ovim prekomjernim rastom gljivica. U slučaju da se primijeti bilo koji od ovih simptoma, ključno je potražiti savjet liječnika. Nije preporučljivo da pacijenti obavljaju laboratorijske ili druge pretrage bez prethodnog detaljnog pregleda i konsultacije sa zdravstvenim radnikom. Kako bi se djelotvorno borili protiv kandide, tri su ključna koraka koja se moraju poduzeti: zaustavljanje prekomjernog rasta ove određene gljivice, promicanje razvoja korisnih bakterija i liječenje crijeva kako bi se spriječila daljnja infiltracija kandide u krvotok. Početni korak uključuje smanjenje prekomjernog rasta kandide, što često zahtijeva prelazak na dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata i izbjegavanje ili eliminaciju šećera.
Candida napreduje na šećeru kao izvoru ishrane, tako da proces iskorenjivanja jednostavnih šećera, kao što su slatkiši, deserti, alkohol i brašno, označava početak ovog poduhvata. Istovremeno, preporučljivo je ograničiti unos složenijih ugljikohidrata na samo jednu šolju dnevno, uključujući žitarice, pasulj, voće, kruh, tjesteninu i krompir. Ova mjera pomaže u regulaciji rasta kandide i na kraju dovodi do njenog iskorenjivanja. Osim toga, preporuča se ograničiti konzumaciju fermentirane hrane jer, uprkos njihovoj reputaciji da podržavaju rast korisnih bakterija, mnogi ljudi nisu svjesni da se kandida hrani na sličan način. Kao dopuna antikandida dijeti, savjetuje se i korištenje antifungalnih lijekova kao što su Diflucan ili Nystatin u trajanju od najmanje mjesec dana. Na kandidijazu često utiče nekoliko uobičajenih faktora, kao što su upotreba antibiotika, kontracepcijskih pilula, oralnih kortikosteroida, dijabetesa i kompromitovanog imunološkog sistema. Uobičajene indikacije kandidijaze su trajna iscrpljenost, fluktuacije u raspoloženju, infekcije urinarnog trakta i vagine, oralna kandidijaza, upala sinusa, probavni problemi, gljivične infekcije kože i noktiju, kao i hormonska neravnoteža.
Da biste efikasno iskorijenili kandidu iz vašeg sistema, slijedite ove korake: počnite s detoksikacijom tekućine, pripremite temeljac od povrća, procijedite temeljac i stavite ga u hladnjak za buduću upotrebu, konzumirajte zagrijani temeljac tokom dana i povećajte unos tekućine kako biste olakšali eliminaciju toksina iz organizma. Patogene gljive, koje su odgovorne za izazivanje bolesti kod ljudi, životinja i biljaka, sastoje se od talusa, vegetativnog tijela gljive, koje se prvenstveno sastoji od nerazgranatih ili razgranatih hifa. Kod nižih oblika, ove hife nemaju poprečni zid, dok viši oblici posjeduju septirane hife. Kada se uzgajaju u kulturi tkiva, gljive se razvijaju kao mreža hifa koja se naziva micelij. Za reprodukciju, gljive stvaraju nove hife na periferiji micelija kroz vegetativni rast ili formiraju specijalizirane reproduktivne strukture poznate kao spore. Gljive, kao heterotrofni organizmi, oslanjaju se na organska jedinjenja ugljika za svoj rast i reproduktivne procese. Mogu postojati kao saprofiti ili paraziti, ovisno o dostupnosti izvora ovih organskih spojeva ugljika iz biljaka, životinja i ljudi. U nekim izuzetnim slučajevima, gljive uspostavljaju simbiotske odnose sa višim organizmima, koristeći aktivne supstance da uzvrate i daju vredna organska jedinjenja ugljenika.
