Hladnokrvne životinje, poput zmija, često traže toplija mjesta tokom niskih temperatura, zbog čega se često mogu naći kako traže sklonište u podrumima, bunarima ili čak unutar kuća. Prepoznati zmijolovac, Vladica Stanković, primjećuje da, iako i dalje prima pozive za pomoć tokom hladnijih mjeseci, broj poziva nije tako čest kao u drugim dijelovima godine. On objašnjava da kako se vrijeme hladi, zmije ulaze u fazu hibernacije, poznatu i kao brumacija kod hladnokrvnih životinja.Stanković je napomenuo da zmije, čak i na temperaturama do 30 stepeni, često se danju sunčaju i pretražuju područja za zaklon navečer. Često biraju sklonište u kućama, podrumima ili čak unutar vozila parkiranih u prirodnim okruženjima, budući da topli motor vozila predstavlja privlačno mjesto za skrivanje tokom noći. Iako se općenito smatra da su zmije predatori miševa, Stanković je iznio intrigantnu i manje poznatu činjenicu. Spomenuo je da je tokom razdoblja hibernacije, koje obuhvaća zimsku sezonu, moguće da se zmije nalaze u ulozi plijena miševa.
Glavni cilj ovih radionica je obrazovati odrasle i djecu o gmazovima i zmijama. U Srbiji se nalazi deset različitih vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovne. Tokom njegovih dosadašnjih intervencija, susreo se s nekoliko slučajeva otrovnih zmija. Međutim, većina zmija nije otrovna i ne predstavlja prijetnju ljudima. Glavni problem koji ljudi imaju s zmijama je strah. Među otrovnicama, poskok je najotrovnija vrsta zmije u Europi. Tu su i šarka, koja se može naći na visinama od 600 metara, i poskok, koji se povremeno pojavljuje na Šar planini i zakonom je zaštićen. Važno je razumjeti njihovu ulogu u ekosistemu i ne ubijati ih. Stanković ističe da sve zmije koje uhvati sigurno vraća u njihovo prirodno stanište.