U današnjem članku vam donosimo priču o tome kako se svakodnevnim navikama može značajno smanjiti rizik od razvoja karcinoma i istovremeno unaprijediti cjelokupno zdravlje. Iako je veliki broj karcinoma posljedica faktora na koje ne možemo uticati, poput genetike ili starosti, procjenjuje se da je čak 42 posto novih slučajeva potencijalno moguće spriječiti promjenama u načinu života. Upravo ta činjenica daje nadu i podsjeća da male, ali dosljedne promjene mogu imati veliki uticaj.
Ono što je posebno važno jeste da navike koje smanjuju rizik od raka istovremeno doprinose boljem radu srca, jačanju imuniteta, boljem raspoloženju i većem nivou energije. Stručnjaci sve češće upozoravaju na negativan uticaj ultra prerađene hrane, koja se povezuje ne samo s većim rizikom od raka, već i s gojaznošću, dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima. Riječ je o namirnicama dugog roka trajanja koje često sadrže sastojke koji se rijetko koriste u tradicionalnoj kuhinji, poput vještačkih aroma, zaslađivača, boja i emulgatora.
Ishrana bogata svježim voćem i povrćem smatra se jednim od najvažnijih zaštitnih faktora. Ernest Hok, doktor medicine i javnog zdravlja te potpredsjednik sektora za prevenciju raka na Univerzitetu Teksas MD Anderson Kancer centru, ističe da se svjesno trudi da jede manje gotove hrane, a više neprerađenih namirnica uz svaki obrok. Prije nekoliko godina imao je višak kilograma, ali je odlučio da postepeno promijeni navike. To je značilo manje oslanjanja na industrijski prerađenu i restoransku hranu, a više kuhanja kod kuće i planiranja obroka.
Danas više vremena provodi u dijelu prodavnice sa svježim namirnicama, često nosi hranu na posao i bira jednostavne, zdrave užine poput čeri paradajza umjesto slatkiša. Uz to, nastoji da ostane fizički aktivan, pa tokom pauza na poslu hoda po spratu bolnice. Njegova poruka je jasna: što ranije počnete da živite svjesnije, to su dugoročne koristi veće, a pozitivne navike treba prenositi i na ljude oko sebe.
Redovna fizička aktivnost i pravilna ishrana važni su i Antonu Bilčiku, hirurgu onkologu i direktoru programa za bolesti digestivnog sistema u Kancer institutu Providence Saint John’s u Kaliforniji. Ipak, on posebno naglašava značaj mentalnog zdravlja i smanjenja stresa. Stres i loš san mogu narušiti imuni sistem i mikrobiom, što dugoročno povećava rizik od različitih bolesti. Kao hirurg s vrlo zahtjevnim rasporedom, Bilčik priznaje da mu to predstavlja izazov, ali se trudi da praktikuje tehnike svjesne pažnje i meditacije, čak i u kratkim pauzama tokom radnog dana.
- Prema podacima zdravstvenih institucija, fizički aktivne osobe imaju manji rizik od razvoja nekoliko čestih vrsta raka. Zbog toga profesorica hirurgije Kristina Til nastoji da vježba najmanje četiri puta sedmično. Njeni treninzi uključuju vježbe snage, trčanje i duge šetnje, a cilj joj je da svakodnevno napravi što više koraka. Kako kaže, gotovo nikada ne zažali zbog vježbanja, jer se poslije osjeća snažnije i zadovoljnije.
Onkolog Džek Džejkob ističe da se trudi da živi onako kako savjetuje svoje pacijente. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje alkohola i cigareta te ograničavanje unosa crvenog i prerađenog mesa za njega su temelj prevencije. Njegova ishrana se uglavnom zasniva na voću, povrću i orašastim plodovima, uz minimalnu upotrebu industrijski prerađene hrane.
Zajednička poruka svih ovih stručnjaka jeste da prevencija nije jedna velika odluka, već niz malih, svakodnevnih izbora. Dosljednost, umjerenost i briga o tijelu i umu predstavljaju najvažnije korake ka dugoročnom zdravlju i smanjenju rizika od ozbiljnih bolesti.
