Od malih nogu nas se uči da život ne uključuje samo prava, već i odgovornosti, uz mnoštvo dodatnih obveza. Značajan problem proizlazi iz činjenice da su se mnoge od ovih dužnosti tradicionalno usredotočile na brigu o drugima, a ne o sebi: nuđenje pomoći bez traženja, odricanje od želja čak i kada je to potrebno, i tako dalje.
Pojam “Što će drugi reći?” ima tendenciju ostati u našim umovima, proganjajući nas od djetinjstva do kraja naših života.
Takvo ponašanje predstavlja povredu osobnih granica. Nadalje, često počinje naizgled bezazlenim frazama kojima se želi izraziti pristojnost; međutim, u mnogim kontekstima, to u konačnici potkopava vašu vrijednost i umanjuje vaše samopoštovanje. Izrazi u pitanju su sljedeći.
1.”Dopusti mi da…
“Dopustite mi da prođem”, tražimo pješaka koji polako korača ispred nas. “Mogu li nastaviti?” interno se raspitujemo dok prolazimo kroz suputnike u autobusu prema izlazu. Razmotrimo racionalno: tko bi vas potencijalno mogao spriječiti u izvršenju ovih radnji? Kad bi odgovorili: “Ne možete!”, biste li doista propustili svoju stanicu ili biste samo zaostali za onima ispred vas?
Doista, artikulirajući takve “zahtjeve”, prenosite osjećaj sumnje u sebe. Iako nitko ne zagovara prisilu, bitno je jasno komunicirati svoje potrebe bez otkrivanja svoje ranjivosti.
Savladajte fraze, “Moram otići; ljubazno se pomaknite”
2.”Nema na čemu.
Najčešći odgovor na iskreni izraz zahvalnosti često je onaj koji nenamjerno umanjuje vrijednost vašeg truda, doprinosa ili pomoći, bilo svjesno ili nesvjesno. Važno je prepoznati da ako se netko zahvaljuje, to znači da vaša djela imaju značaj.
Optimalan odgovor: Bilo mi je zadovoljstvo pomoći; bilo je ugodno surađivati s vama.
3. „Jesam li te prekinuo?
Ovo pitanje je potpuno lišeno logike. Kada primijetite da je pojedinac zaokupljen nekim zadatkom, vaše uplitanje je neizbježno. Kakav odgovor očekujete u takvom scenariju? Ako osoba iskreno kaže da je vrijeme nezgodno za komunikaciju, to može dovesti do vaše uvrede, s obzirom na vašu spremnost na razgovor. Nasuprot tome, ako vam pojedinac dopusti da se na trenutak odvojite od svojih obaveza, vjerojatno će vaš prekid shvatiti kao odvraćanje pažnje od nečeg značajnog. Razboritije je raspitati se je li prikladno vrijeme da druga strana razgovara ili dogovori buduću raspravu o bitnim stvarima.
4. “Ne bi mogao?
Psiholozi ovo ispitivanje nazivaju namjerno negativnim. Preporučljivo je izbjegavati započinjanje zahtjeva s “ne”, jer odgovor možda neće odgovarati vašim očekivanjima. Nema potrebe unaprijed pripremati sebe i svog partnera za potencijalno odbijanje.
Pitajte na jasan i sažet način: “Možete li mi pomoći s…?