U danasnjem clanku cemo se osvrnuti na , rezultate istraživanja koji bacaju novo svjetlo na svakodnevne navike u kućanstvima i na opasnosti koje se često zanemaruju.
Iako se kuhanje na plin godinama smatra praktičnim, brzim i ekonomičnim rješenjem, nova znanstvena saznanja upozoravaju da ono može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, osobito u zatvorenim prostorima s lošom ili nedovoljnom ventilacijom. Prema najnovijim procjenama, zagađenje zraka unutar doma, uzrokovano korištenjem plinskih štednjaka, dovodi do gotovo 40 tisuća preranih smrti godišnje diljem Europe, što ovu temu čini izuzetno važnom za javno zdravlje.
Glavni problem leži u ispuštanju dušikovog dioksida, plina poznatog pod oznakom NO2, koji nastaje izgaranjem plina tijekom kuhanja. Ova tvar već je dobro poznata znanstvenicima zbog svog negativnog utjecaja na dišne puteve, ali i na cjelokupni kardiovaskularni sustav. Dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama NO2 može dovesti do pogoršanja astme, razvoja kroničnih bolesti pluća, ali i povećanog rizika od prerane smrti. Iako se često govori o zagađenju vanjskog zraka, ovo istraživanje pokazuje da opasnost itekako postoji i unutar vlastitog doma.
- Znanstvenici sa španjolskog Sveučilišta Jaume I proveli su detaljnu analizu podataka kako bi procijenili koliki je stvarni utjecaj kuhanja na plin na zdravlje europskog stanovništva. Njihovi zaključci ukazuju na zabrinjavajuće brojke, prema kojima se tisuće preranih smrti godišnje mogu povezati upravo s onečišćenjem zraka u zatvorenim prostorima. Posebno su pogođene zemlje s velikim brojem kućanstava koja koriste plinske štednjake, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Poljske, Rumunjske i Francuske. U tim državama kombinacija gusto naseljenih urbanih sredina, starijih zgrada i navike kuhanja na plin dodatno povećava zdravstveni rizik.
Istraživači su posebno naglasili problem domova sa slabom ventilacijom. U takvim prostorima štetne tvari nemaju mogućnost brzog izlaska, već se nakupljaju u zraku koji ukućani udišu satima, pa čak i danima. Tijekom dužeg kuhanja, razine dušikovog dioksida mogu doseći, ali i premašiti preporučene granice koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Još je zabrinjavajuća činjenica da su povišene razine NO2 zabilježene čak i u domovima koji, barem na papiru, zadovoljavaju međunarodne zdravstvene smjernice. To znači da ni relativno “sigurni” uvjeti ne jamče potpunu zaštitu od štetnih učinaka plinskih štednjaka.
Osim utjecaja na odrasle, posebno su ugrožena djeca. Studija je pokazala da kuhanje na plin značajno doprinosi razvoju i pogoršanju astme kod najmlađih. Dječji dišni sustav osjetljiviji je na onečišćenje, a dugotrajna izloženost lošem zraku može imati posljedice koje se osjećaju cijeli život. Stručnjaci upozoravaju da su stvarne brojke vjerojatno i veće od procijenjenih, jer podaci o koncentracijama štetnih plinova u kućanstvima nisu uvijek dostupni ili se ne prate sustavno.
Voditeljica istraživanja, dr. Juana Maria Delgado-Saborit, istaknula je da su znanstvenici već dugo svjesni činjenice da plinske peći zagađuju zrak u zatvorenim prostorima. Međutim, tek sada postaje jasnije koliki je stvarni razmjer problema i kako se on odražava na zdravlje i živote ljudi. Njezine riječi naglašavaju potrebu da se ovo pitanje shvati ozbiljnije, ne samo na razini pojedinaca, već i na razini društva i javnih politika.
Dodatni problem predstavlja činjenica da otprilike trećina europskih kućanstava i dalje koristi plin za kuhanje. Tijekom zimskih mjeseci, kada su prozori zatvoreni, a domovi dobro izolirani kako bi se zadržala toplina, razina zagađenja u unutarnjem prostoru može dodatno porasti. Upravo tada ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima, što povećava njihovu izloženost štetnim tvarima i time i zdravstvene rizike.
Studija je provedena u suradnji s Europskim savezom za javno zdravstvo, koji već godinama upozorava na skrivene opasnosti kućanskog onečišćenja. Autori istraživanja zagovaraju postupno ukidanje plinskih štednjaka i prelazak na električne alternative koje ne proizvode štetne plinove. Kako bi se taj prijelaz olakšao građanima, predlažu se financijski poticaji i subvencije, osobito za kućanstva s nižim prihodima.
- Predstavnici Europskog saveza za javno zdravstvo povlače paralelu s dugogodišnjim ignoriranjem štetnosti cigareta. Kao što je nekada trebalo mnogo vremena da se javnost i vlasti suoče s posljedicama pušenja, tako se i danas, prema njihovom mišljenju, podcjenjuje rizik koji nose plinski štednjaci. Sada, kada postoje jasni znanstveni dokazi, smatraju da vlade imaju odgovornost reagirati, informirati građane i pružiti im konkretne mogućnosti za sigurniju svakodnevicu.
Zaključno, ovo istraživanje jasno pokazuje da pitanje kuhanja na plin nije samo stvar navike ili komfora, već i ozbiljan zdravstveni izazov. Iako se promjene možda ne mogu dogoditi preko noći, podizanje svijesti i postupni prelazak na sigurnije tehnologije mogli bi dugoročno spasiti tisuće života i poboljšati kvalitetu zraka u domovima diljem Europe.
